30. srp 2010.

Trčanje

Mnogi od nas se trčanja sećaju kao nečeg ružnog zbog osnovne škole, kada su nas terali da trčimo.

Da li ste nekad razmišljali o tome od kada čovek trči i zašto?

Istorija nam govori da čovek od davnina trči i to najpre zbog toga što je to bio način da ulovi neku životinju, zatim da bi otišao u željenom smeru i da bi se takmičio u trčanju kao sportskoj disciplini jod od nastanka Olimpijskih igara.

Sada, trčimo zato što želim oda imamo dobru kondiciju, liniju i zato da bi zaustavili starenje i bili zdravi.

U te svrhe možemo koristiti samo patike i prostor u prirodi ili pak sprave kojih ima na desetine i trčati u zatvorenom prostoru. Sve je stvar izbora.

Nekada davno kretanje je zahtevalo veliki unos energije tj. veliku količinu hrane. Potreba za unosom energije, naravno postoji i danas, ali se promenio odnos hrana – trčanje (aktivnost). Sada jedemo mnogo više od naših predaka, a krećemo se mnogo manje. Rezultat je naravno debljina. Veliki deo populacije je gojazan, a samim tim i podložan mnogim bolestima i sklon oboljevanju. Zbog toga moždani udari i kardiovaskularna oboljenja učestvuju u svim uzrocima smrtnosti sa 50%.

Iz svega navedenog ne treba posebno isticati značaj kretanja – neophodno je kretati se to je svima nama jasno.

Ako ne možete da trčite, pokušajte da pešačite do posla. Postavite sebi obavezu da svakog dana pola sata odvojite za kretanje u bilo kom obliku., jer to je način da se očuva zdravlje, a time i poboljša kvalitet života.

Zašto baš hodanje i trčanje?

Koristi od trčanja su višestruke, ali morate imati na umu da je od izuztene važnosti da to bude pravilno i u skaldu sa vašim zdravstvenim stanjem.

Trčanje je najprirodniji način kretanja. Ako tome dodate vremensku i finansijsku dimenziju shvatićete da je najisplativije (jer vam ne treba nikakva skupa oprema, nikakvo predzanje, obuka, trener i slične stvari). Takođe, možete trčati bilo gde i u bilo koje vrrme (kad to vama odgovara), po bilo kakvom vremenu (to je stvar lične procene da li vam smeta kiša ili sneg, sunce, hladnoća).

Osnovni preduslov i jedini u stvari, je da imate jaku volju. Ona vam je neophodna da istrajete u ovoj odluci, jer jedino tako možete sebi priuštiti dobro zdravlje, kondiciju i lep izgled.

Pripreme za trčanje

Ako ste shvatili značaj trčanja i odlučili da budete dosledni, a nikada ranije niste trčali bilo bi dobro da prvo proverite svoje zdravstveno stanje. Potrebno je da uradite pregled opšteg stanja organizma i otkloniti eventualne rizike kao što su: bolesti srca, pluća ili postojanje šećerne bolesti.

Potrebno je samo pripremiti patike, odrediti lokaciju gde ćete trčati (makar to bio obližnji park), odvojiti vreme i planirati da to bude svakoga dana. Odreknite se nekog oblika lenstvovanja (gledanje televizije, čitanja novina ili ispijanja kafe s prijateljicom). Imajte na umu da to radite za sopstveno zdravlje.

Način trčanja

Kada dođete na željenu lokaciju to ne znači da treba krenuti u trčanje svom snagom. Naprptiv. Laganim hodom, koji će polako preći u brzi hod a zatim u trčanje počnite svoju stazu zdravlja. Ne bilo loše da se prethodno zagrejete, razgibate zglobove, ruke i noge, istegnete. Tako ćete sprečiti bol usled naglih pokreta i eventualne povrede, ako preterate sa jačinom trčanja. Preporučuje se trčanje svaki drugi dan na početku, po pola sata, a zatim možete dodati i minutažu i broj dana. Poželjno je svakoga dana trčati, ali možete preskočiti jedan – dva dana nedeljno.

Posle trčanja

Morate pripremiti organizam za gubitak tečnosti, što znači da i pre i posle trčanja pijete vodu i tako omogućite sebi da normalno funkcionište za vreme trčanja kada gubite dosta tečnosti. Takođe, nemojte se meriti posle trčanja (ako je jedini cilj vašeg trčanja mršavljenje), jer je to samo gubitak tečnosti.

Planirajte bar 2 litra tečnosti tokom dana. Merite se jednom nedeljno, tako će rezultati bolji i realniji.

Ono što je jako važno, ako je motiv mršavljenje, je da će vam apetit biti slabiji posle trčanja i da ćete se bolje osećati uopšte uzev, jer trčanjem oslobađate endorfine. To su supstance koje nam pomažu da se osećamo bolje, jer su one uzrok dobrom raspoloženju. A može i obrnuto: kada smo dobro raspoloženi to znači da imamo višak enodrfina.


WebMedicina.info

Nema komentara:

Objavi komentar