29. srp 2010.

Zdravlje iz mora

image

More. Ne postoji apsolutno ni jedna stvar vezana za more a da ne asocira na mir, odmor i relaksaciju. I stvarno bosonoge šetnje dugim peščanim plažama, zvuci talasa koji zapljuskuju obalu i specifičan miris svežine mora će svakoga naterati da zaboravi ono zbog čega je i došao na odmor. Ipak, more u životu svakoga od nas znači mnogo više. Ili bolje reći u ishrani svakoga od nas znači mnogo više. U tim vodenim pro stranstvima se nalazi izvor sigurno najkvalitetnijih namirnica koje čovek može imati u svojoj ishrani. Nesreća je u tome što ih čovek po svom starom dobrom pravilu ne koristi, ili ih bar ne koristi u onoj meri u kojoj bi trebalo. U narednim redovima ćemo pokušati da vas podsetimo, pa možda pomalo prijateljski i ubedimo zašto bi od danas trebalo da u svom jelovniku imate više morske hrane.

RIBE

Proteini koje ćete pronaći u ribi su punovredni. Znači da su identičnog kvaliteta onim protei ni ma iz mesa i sadrže sve neophodne amino kiseline. Važna razlika je ipak u tome što za razliku od mesa i mesnih proizvoda u svom sastavu ne sadrže zasićene masne kiseline. Za ovim zasićenim masnim kiselinama je odavno raspisana poternica u pravilnoj ishrani i terete se za brojna oboljenja.


RIBLJA ULJA


Siguran sam da je mnogima prva asocijacija za riblje ulje odvratan ukus. Ipak, verujte gledajući pod nu tricionističkom lupom taj trenutak odvratnosti je i te kako vredan. Riblja ulja su izuzetno korisna kao odličan zaštitnik ali i ublažavaju simptome nekih hroničnih oboljenja kao što su artritis, ateroskleroza i probleme sa krvnim sudovima. Ono što najviše izdvaja riblja ulja od ostalih masnoća je njihov unikatan sadržaj velike količine visoko nezasićenih masnih kiselina kao i nekih masnih kiselina sa specifičnim brojem ugljenika u njihovom lancu.


OMEGA-3 MASNE KISELINE


Omega-3 masne kiseline su porodica polinezasićenih masnih kiselina. U ljudskoj ishrani su važna sledeća tri oblika: linolna kiselina (ALA), eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). Morska hrana predstavlja do bar izvor eikozapentaenska (EPA), i dokozahe ksaenska kiselina. Nakon ove kratke i neop hod­ne biohemijske beleške dola zimo do pitanja: Zašto su omega-3 masne kiseline važne za dobro zdravlje? Nakon brojnih studija došlo se do brojnih jasnih zaključaka. 
Ove masne kiseline sprečavaju organizam da preterano prizvodi eikosanoide, familiju biološki aktivnih jedinjenja sličnih hormonima koje u povećanoj količini doprinose artritisu, astmi, srčanim oboljenjima, šlogu i brojnim srodnim oboljenjima. Omega-3 masne kiseline se ponašaju kao antagonisti sinteze eikosanoida i time smanjujući njegovu produkciju. Zbog to ga ishrana morskom hranom koja je dobro us kla đe na sa biljnim namirnicama se smatra efi kas nom u borbi sa zdravstvenim proble mima.
Omega-3 masne kiseline direktno utiču na rav notežu nekih komponenti u krvi kao što su li po proteini, smanjujući nivo lipoproteina male gu stine (LDL) i lipoproteina veoma male gusti ne (VLDL) koji doprinose taloženju holesterola na zidove arterija. Omega-3 masne kiseline takođe doprinose sniženju nivoa triglicerida, još jedne vrste masnoće zaslužne za srčana oboljenja.
Na kraju, preostaje samo još da dodamo da omega-3 masne kiseline mogu biti od velike po moći kod astme, artritisa, dijabetesa, mul ti pleks skleroze, hipertenzije, migrenskih gla vo bolja, kancera i nekih oboljenja bubrega.

ŠKOLJKE I RAKOVI


Danas su prisutne u gotovo svim kuhinjama sveta. Neki od predstavnika iz ove grupe se sma traju prestižnom hranom. Svoje oboža va oce pronalaze među onima koji vole razno vrsnost i različite načine za pripremu. Za sve njih se ipak može reći da se veoma lako pripremaju, a što je najvaž nije obiluju odličnim ukusom i mineralima.

ALGE


Upotreba algi se dosta stidljivo zahvaljujući makrobiotici pojavila u ishrani ljudi. Njihovoj rasprostranjenijoj upotrebi je doprinela i sve veća dostupnost. Ovo morsko povrće ili poz natije pod imenom morska trava su u osnovi primitivni organizmi. U nekim istočnjačkim zemljama imaju veoma dugu istoriju u koriš ćenju. Najlakše razlikuju po boji. Smatra se da može biti od najveće koristi u zaštiti od kan cera. Među Japancima koji svakodnevno jedu neki od oblika ove trave zabeležen je drastično manji broj obolelih od kancera nego kod Ame ri kanaca. Pored toga japanski naučnici su uspeli da izdvoje nekoliko polisaharida, među njima i fukodin za koji se smatra da ima anti kance roz no dejstvo. Brojna istraživanja tek predstoje a do tada će za mnoge ova hrana biti čista egzotika.
Kitosan (chitosan)
Ovaj proizvod poznat i pod ime nom “blokator masti” je svojom pojavom napravio veliku revo lu ciju i u jednom trenutku se sma tralo da je lek protiv gojaznosti konač no pronađen. Kitosan je inače derivat hitina - polisaharid koji je dobijen iz skeleta ljuskara. Ovaj polimer je pokazao veliki kapacitet u vezi va nju masnoća pa se kao takav ko risti kao do da tak u ishrani. Na taj način mo le kule masti u digestivnom traktu čini većim nego što mogu da se apsorbuju i tako se kao višak izbacuju stolicom. U praksi se sve ovo po kazalo kao vrlo neefi kas no oružje. Prven stveno zato što se na ovaj način reme tila resorpcija vita mi na rastvorljivih u masti (vitamini A, D, E i K). Takođe, većim uno som masti, za hteva je i duži boravak u toaletu. Preporuka kojom bi se to izbeglo je bila da se u ishrani smanji količina ma sti. Nameće se logično pitanje: ako se u ishrani smanji unos masti, zašto bi se onda koristio ovaj proizvod?

MORSKA SO


Morska so je dobijena isparavanjem morske vode i ima veoma široku primenu. Sadrži od li čan balans kalijuma i natrijuma, dok obična so u svom sastavu sadrži čist natrijum. Zbog toga se naročito preporučuje svima čija ishrana obiluje natrijumom koji ima za posledicu neku od smrtnih bolesti kao što su visok krvni pri tisak, kardiovaskularna oboljenja, šlog i kancer. U ishrani je značajna i zbog prirodnog sadržaja joda, koji se običnom natrijum hloridu dodaje. Jod iako je potreban organizmu u veoma malim količinama ima izuzetno važnu ulogu za šti tas tu žlezdu a samim tim i metabolizam. Za one koje strahuju od alergije na jod i ostale radiokontrastne materijale koje se koriste u pojedinim dijagnostičkim procedurama zbog alergije na ribu i školjke mogu da odahnu jer ove aler gije nisu u vezi. To znači da ukoliko ste alergični na ribu ili školjke nemate razloga za brigu zbog eventualne reakcije sa radiokontrastnim materijalima ili jodom.


Men's Health

Nema komentara:

Objavi komentar