30. lis 2010.

Pravog crnog hleba nema u Srbiji?


Prava crna vekna dobija se od brašna tipa 1100 u čiji sastav ulazi celo zrno pšenice, što proizvodu daje tamniju boju, ali takvo brašno naši mlinovi ne prave, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.













"Pravog crnog hleba u Srbiji nema”, tvrde za "Potrošač” u Generalnom inspektoratu Ministarstva poljoprivrede. Iako potrošači svakodnevno na rafovima trgovinskih lanaca biraju crnu veknu verujući da tako kupuju zdraviju namirnicu, inspekcije kažu da je uglavnom reč o obojenim veknama.

"To je naš zaključak i to je pokazala poslednja velika kontrola kvaliteta hleba, čije smo rezultate objavili u januaru. U Pravilniku o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa piše da je crni hleb onaj koji se pravi od brašna tipa 1100", objašnjavaju u Generalnom inspektoratu, dodajući da naši mlinovi to brašno gotovo i da ne proizvode jer ga proizvođači i ne traže.

To brašno se, kažu stručnjaci, dobija intenzivnijim mlevenjem celog pšeničnog zrna i tako u njegov sastav ulaze i periferni delovi zrna pšenice, poput omotača, što pravom crnom hlebu daje tamniju boju.

"Zato pravog crnog hleba kod nas nema, a u ponudi su samo specijalne vrste, koje se boje dozvoljenim prirodnim supstancama, poput sladnog brašna, a mogu se dodati i ovseno ili sojino brašno. Sve to je dozvoljeno stavljati u hleb i ovi dodaci između ostalog menjaju boju hleba. Bitno je naglasiti da nije dozvoljeno dodavati boje", kaže Nenad Vujović, načelnik poljoprivredne inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz ovog ministarstva dodaju da pekari ovo brašno ne traže jer su se potrošači opredelili da crni hleb zamene belim ili specijalnim vrstama. Osim toga, i proizvođači su odustajali zbog manjeg profita.

Kako da otkrijete prevaru

Vujović savetuje potrošačima da, zbog toga, uvek obrate pažnju na deklaraciju, na naziv vekne, proizvođača i gramažu.

"Jer ukoliko piše crni hleb, a nije proizveden od brašna 1100, reč je o obmani potrošača", kažu inspektori.

27. lis 2010.

Zakon o zabrani pušenja


Predah uz kafu i cigaretu posle obilaska brojnih prodavnica u tržnim centrima od 11. novembra više neće biti moguć. Tog datuma u potpunosti stupa na snagu zabrana pušenja. Pušačima koji se ove odredbe ne budu pridržavali inspekcija će na licu mesta pisati kaznu od 5.000 dinara, dok će upravnik tog tržnog centra biti kažnjen sa 30.000 do 50.000 dinara.

Vlasnik ugostiteljskog objekta većeg od 80 kvadrata može da odredi posebnu prostoriju za pušače


















Naime, od 11. novembra pušači će biti proterani iz radnog prostora, obrazovnih i kulturnih ustanova, sportskih i tržnih centara, delimično i iz restorana.

Novi Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu usvojen je 5. maja ove godine, stupio je na snagu 15. maja, nakon čega je ostavljen prelazni period za prilagođavanje, koji ističe 11. novembra.

Prema rečima dr Srmene Krstev, predsednice Republičke stručne komisije za prevenciju pušenja Ministarstva zdravlja, predviđena je potpuna zabrana pušenja na svim radnim i javnim mestima, uključujući i hodnike, liftove, čekaonice... Zakon predviđa i izuzetke, pa je na određenim radnim mestima, kao što su banke na primer, dozvoljeno obezbediti posebnu prostoriju za pušenje koja mora biti obeležena i sa posebnom ventilacijom.

- Takav prostor za pušače neće smeti da postoji u objektima državne i lokalne samouprave, u zdravstvenim ustanovama, školama, gde neće smeti da se puši ni u dvorištima. Potpuna zabrana važiće i za sportske i tržne centre, sve objekte za proizvodnju, kontrolu i promet lekova, za smeštaj i promet namirnica, u objektima društvene ishrane kao što su studentske menze, u medijima... - navodi dr Srmena Krstev.

Posebna priča su ugostitelji. Poučeni velikim problemima u Hrvatskoj, srpski kreatori novog zakona su se potrudili da i njima izađu u susret. Kako kaže naša sagovornica, kafićima i restoranima ustupci su napravljeni i zbog uticaja duvanske industrije.

- Zakon uvodi odgovornost poslodavca koji je dužan da se pobrine za njegovo sprovođenje. Pojedinac koji puši na radnom mestu platiće 5.000 dinara, njegov neposredni rukovodilac 30.000 do 50.000 dinara, a firma između pola miliona i milion dinara. Inspektori će dokazivati da je neko pušio ne samo ako ga zateknu sa cigarom u ustima već i na osnovu dima u vazduhu, pepeljare, opušaka, mirisa - objašnjava dr Krstev.

15. lis 2010.

Svetski dan čistih ruku


Glavni cilj obeležavanja Svetskog dana čistih ruku, 15. oktobra, je razvoj kulture pranja ruku sapunom, jer mali broj ljudi pere redovno ruke posle upotrebe toaleta, pre i posle negovanja bebe, pre pripremanja hrane.
Pranje ruku sapunom je jedna od najefikasnijih i najisplativijih mera prevencije dijareje i upale pluća, bolesti koje su najodgovornije za umiranje dece do godinu dana, ukazuju stručnjaci.

Neki podaci pokazuju da svake godine 3,5 miliona dece u svetu ne doživi svoj prvi rođendan zbog dijareje i pneumonije.

Uprkos tome što je pranje ruku sapunom spasonosna mera, veliki je izazov promovisati jednu apstraktno dobru ideju i pretvoriti je u praktično ponašanje koje se primenjuje uvek kada je to potrebno - kod kuće, u školi, u nekoj drugoj situaciji i okruženju - u lokalnoj zajednici i širom sveta.

Širenje navike pranja ruku sapunom može značajno doprineti dostizanju milenijumskog cilja - smanjenju umiranja dece uzrasta do pet godina do 2015. godine za dve trećine, navedeno je na sajtu Svetskog dana čistih ruku.

Takođe se navodi da je pranje ruku sapunom spasonosna mera koja je i tehnološki i finanasijski dostižna svim zemljama i svim zajednicama i pojedinačno je najisplativija zdravstvena intervencija.

Pranje ruku sapunom redukuje bolesti među kojima su dijareja, akutne respiratorne infekcije, stomačne infekcije i infekcije kože i očiju, a higijenske intervencije, koje uključuju i edukaciju i promociju pranja ruku, mogu da dovedu do smanjenja nastanka više od 45 odsto slučajeva bolesti praćenih prolivom.

Takođe je procenjeno da pranje ruku sapunom smanjuje rizik 42 do 47 odsto nastanka bolesti praćenih prolivom.

Prema podacima Unicefa, broj dece ispod pet godina koja žive u domaćinstvima koja nisu obuhvaćena sanitarno-zdravstvenim merama je 280 miliona, 1,8 miliona ljudi umire svake godine od dijareje, uključujući i koleru, a 90 odsto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih dijarejom su deca ispod pet godina.

Oko 88 odsto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih dijarejom pripisuje se neispravnoj vodi, neadekvatnim sanitarno-zdravstvenim merama i neadekvatnoj higijeni.

Prema istraživanju zdravstvenog stanja stanovništva Srbije, u Srbiji 73 odsto odraslog stanovništva i 75 odsto dece i omladine od devet do 19 godina redovno pere ruke.

Povodom obeležavanja Svetskog dana čistih ruku kompanija "Henkel" organizovala je edukativnu akciju "Budimo čisti za pet", koja se sprovodi u nekim beogradskim osnovnim školama, a podrazumeva kratku predstavu i edukativno predavanje o značaju pravilnog održavanja higijene.

Ta kompanija će Svratištu za decu u narednih godinu dana donirati neophodna sredstva za higijenu.

(Tanjug)

6. lis 2010.

Mršavite spavajući

Osobe koje drže dijetu a ne spavaju dovoljno gube manje masnog tkiva nego oni koji uz odgovarajući režim ishrane imaju i dovoljno sna, utvrdili su američki stručnjaci s Čikaškog univerziteta.





Ovo je još jedan od nalaza koji potvrđuje da navike vezane za spavanje imaju uticaj na regulisanje telesne težine, prenosi Rojters.

Čikaškom studijom je bilo obuhvaćeno desetoro muškaraca i žena s viškom kilograma, koji su u laboratorji za proučavanje sna proveli po dve odvojene nedelje.

Tokom oba perioda ispitanici su bili na istom dijetalnom režimu, ali su tokom jedne nedelje tokom noći spavali po 8,5 sati, a druge po 5,5 sati.

I u jednoj i u drugoj nedelji, ispitanici su gubili istu količinu kilograma - oko 3,5 - ali je one nedelje kad su duže spavali, preko 50 odsto izgubljene mase činilo salo, dok ju one kad su spavali kraće, salo imalo samo 25 odsto udela u izgubljenoj masi, a ostalo je bio gubitak mišićnog i drugog tkiva, što svakako nije cilj osoba koje se podvrgavaju dijeti.

Stručnjaci upozoravaju da ovo istraživanje, ipak, pati od izvesnih manjkavosti. Između ostalog, bilo je premalo učesnika, trajanje studije je bilo suviše kratko i ona je obavljena u strogo kontrolisanim laboratorijskim uslovima. 

Možda rezultati ne bi bili takvi na većem broju ispitanika, tokom dužeg perioda i u svakodnevnim uslovima, ukazali su oni.

Jedan od učesnika istraživanja, dr. Plamen Penev, napominje da je njime ustanovljeno i to da ljudi na dijeti koji manje spavaju, osećaju veću glad nego oni koji spavaju više, iako unose podjednak broj kalorija.

Kod ispitanika koji su manje spavali je, takođe, utvrđen i veći sadržaj aciliranog grelina u krvi - jedne forme hormona koji podstiče apetit. 



Izvor: Tanjug

4. lis 2010.

Beli luk kao lek

Beli luk je moćni lek dostupan svima. Dokazan antibiotik, snižava krvni pritisak i holesterol u krvi, smanjuje rizik od raka...

Lekovita svojstva belog luka su široko korišćena u narodnoj medicini. Mnoga od njih su naučno potvrđena i dokazan je mehanizam dejstva ovog leka. Latinsko ime ovog leka, Allium sativum potiče od njegovog najpoznatijeg sastojka, alicina.


Snižava holesterol

Beli luk (garlic, allium sativum) snižava holesterol, što su dokazale brojne studije. U belom luku je pronađeno šest sastojaka za koje se smatra da snižavaju holesterol, kočeći njegovo stvaranje u jetri. Tri čena belog luka dnevno može da smanji holesterol za deset posto. Posebna vrednost je u tome što povišava nivo tzv. dobrog ili zaštitnog HDL holesterola. Novija istraživanja su pokazala da je od samog ukupnog holesterola bitniji odnos njegovih frakcija HDL i LDL. Ako je loš holesterol (LDL) niži, a dobar (HDL) viši štetan uticaj na organizam je mali bez obzira što je ukupan holesterol visok. Beli luk sirov, baren ili mariniran može poboljšati nivo holesterola, ali je u prahu bezvredan.


Grip i prehlada

Beli luk je u narodu poznat kao lek protiv gripa i prehlade. U Rusiji ga zovu ruski penicilin. Kad grlo počne da vas boli, pojedite malo belog ili crnog luka da oterate prehladu ili grip. Ako to uradite na vreme, možda se nećete ni razboleti. Beli luk ubija viruse izazivače hripa i prehlade, ali i bakterije, gljivice i parazite tako da deluje kao moćan antibiotik.
Alin sastojak belog luka u organizmu deluje slično leku karbocisteinu (Mukodine) – razvodnjava sekret, pokreće ga i omogućava lakše iskašljavanje. Smanjuje otok sluzokože i olakšava disanje. Ako vam je nos zapušen, sinusi puni sekreta, kašljete ili imate bronhitis beli luk vam može znatno pomoći.


Jača imunitet

Ako želite da ojačate svoj imunitet ozbiljno mislite na beli luk. On će povećati aktivnost T-limfocita i makrofaga koji su osnova snažnog imuniteta. Pod uticajem belog luka produkcija antitela je veća i ona se snažno bore protiv stranih tela, mikroorganizama i ćelija tumora.